Šta su kriptovalute i kako funkcionišu?

U OVOM TEKSTU
Kriptovalute su digitalna imovina čije se posedovanje i prenos evidentiraju prema pravilima blockchaina ili druge distribuirane mreže.

One nemaju fizički oblik, ali mogu predstavljati vrednost, mrežni resurs, pravo korišćenja određene usluge ili drugu funkciju unutar digitalnog sistema.

01 — Šta neku digitalnu imovinu čini kriptovalutom?

Novac prikazan u aplikaciji banke takođe je digitalan, ali se zbog toga ne smatra kriptovalutom. Banka vodi centralnu evidenciju računa, proverava naloge i ažurira stanje u sopstvenom sistemu.

Kod kriptovaluta posedovanje i prenos evidentiraju se unutar određene mreže. Kod javnih blockchain sistema kopije evidencije održava više učesnika, dok protokol određuje kako se transakcije proveravaju i koje promene mreža prihvata kao validne.

Kriptografija omogućava proveru ovlašćenja i štiti integritet podataka. Ona sama po sebi ne određuje tržišnu vrednost imovine — već omogućava da se prava i promene u evidenciji pouzdano potvrde.

Zbog toga ni korišćenje blockchaina ne znači automatski potpunu decentralizaciju. Mreže se razlikuju po broju nezavisnih učesnika, načinu upravljanja i mogućnosti promene pravila.

02 — Digitalni novac nije automatski kriptovaluta

Razlika se ne nalazi samo u tome da li je novac digitalan. Važno je ko vodi evidenciju, ko primenjuje pravila sistema i na koji način korisnik ostvaruje pravo raspolaganja imovinom.

BANKARSKI DIGITALNI NOVAC

— jedna centralna evidencija;

— institucija obrađuje naloge;

— pristup zavisi od bankarskog sistema.

KRIPTOVALUTA NA JAVNOJ MREŽI

— distribuirana evidencija;

— učesnici primenjuju mrežni protokol;

— korisnik može neposredno kontrolisati pravo raspolaganja imovinom.

03 — Kako kriptovalute funkcionišu?

Kada korisnik šalje kriptovalutu, digitalni coin ne „putuje“ sa jednog uređaja na drugi. Umesto toga, korisnik svojim novčanikom kreira i autorizuje zahtev za promenu stanja mrežne evidencije.

Mreža zatim proverava da li zahtev ispunjava pravila konkretnog protokola. Ako je transakcija validna, promena se evidentira u mreži — prethodni korisnik više ne kontroliše isto pravo raspolaganja, dok ga primalac stiče prema pravilima sistema.

01
→
ZAHTEV

Korisnik autorizuje promenu.

02
→
PROVERA

Mreža proverava pravila protokola.

03
→
EVIDENCIJA

Validna promena ulazi u mrežnu evidenciju.

04
NOVO STANJE

Pravo raspolaganja evidentirano je kod primaoca.

04 — Gde se kriptovalute zapravo nalaze?

Često se kaže da se kriptovalute „čuvaju u digitalnom novčaniku“. To je korisno pojednostavljenje, ali nije potpuno precizno.

Kriptovaluta ostaje evidentirana na odgovarajućoj blockchain mreži. Novčanik ne sadrži coin kao fizički novčanik novac — on omogućava korisniku da upravlja podacima potrebnim za dokazivanje i korišćenje prava raspolaganja određenom imovinom.

Kada korisnik šalje kriptovalutu, novčanik omogućava autorizaciju zahteva, dok mreža proverava zahtev i ažurira evidenciju. Zbog toga gubitak pristupnih podataka u sistemima u kojima korisnik sam kontroliše pristup može značiti i gubitak mogućnosti raspolaganja imovinom.

05 — Mreža, coin, token i aplikacija nisu ista stvar

Kripto-ekosistem je lakše razumeti kada razdvojimo infrastrukturu, digitalnu imovinu i usluge koje na toj infrastrukturi postoje.

01
BLOCKCHAIN MREŽA

Osnovna infrastruktura koju čine učesnici, softver i pravila prema kojima se održava zajednička evidencija.

02
COIN

Izvorna kriptovaluta određene mreže. Može služiti za plaćanje mrežnih naknada, podsticanje učesnika ili druge funkcije definisane protokolom.

03
TOKEN

Kriptovaluta koja se kreira na postojećoj blockchain mreži. Ne mora imati sopstveni blockchain i može predstavljati različite vrste vrednosti ili prava.

04
APLIKACIJA

Koristi mrežnu infrastrukturu kako bi korisniku omogućila određenu uslugu. Može koristiti izvorni coin, jedan ili više tokena — ili njihovu kombinaciju.

06 — Za šta se kriptovalute koriste?

Kriptovalute nemaju jednu univerzalnu namenu. Njihova funkcija zavisi od načina na koji su mreža, protokol i konkretna kriptovaluta dizajnirani.

01
PRENOS VREDNOSTI

Prenos kriptovaluta između korisnika.

02
MREŽNE NAKNADE

Plaćanje obrade transakcija i korišćenja mreže.

03
APLIKACIJE

Korišćenje usluga izgrađenih na blockchain infrastrukturi.

04
OBEZBEĐIVANJE MREŽE

Učešće u određenim modelima zaštite i validacije sistema.

05
UPRAVLJANJE

Učešće u pojedinim odlukama protokola.

06
IMOVINA I PRAVA

Predstavljanje digitalne imovine, pristupa ili drugih prava.

CTB PERSPEKTIVA

Razumevanje tehnologije nije isto što i procena investicije.

Razumevanje načina na koji mreža funkcioniše pomaže da utvrdimo čemu određena kriptovaluta služi. Ipak, tehnološka funkcionalnost sama po sebi ne određuje njenu tržišnu vrednost.
Projekat može imati koristan proizvod i aktivne korisnike, a da njegov token nema jasnu ekonomsku ulogu. Ako korišćenje proizvoda ne stvara potrebu za tokenom, rast aktivnosti ne mora se preneti na njegovu cenu.
Knjiga Kripto Revolucija
OD ZNANJA DO SLEDEĆEG KORAKA

Želite da razumete više od osnovnih pojmova?

Knjiga Kripto Revolucija vodi vas od osnova kriptovaluta i blockchain tehnologije ka boljem razumevanju tržišta, rizika i investicionih odluka.

Istražite knjigu
IZVORI I LITERATURA
VAŽNA NAPOMENA

Ovaj materijal je informativnog karaktera i ne predstavlja finansijski savet niti preporuku za ulaganje. Ulaganje u digitalnu imovinu nosi rizik. Uvek samostalno istražujte i, po potrebi, konsultujte se sa stručnim savetnikom.

AUTOR
Andrea Andrejević

Andrea Andrejević

Suosnivač CTB-a i koautor knjige Kripto Revolucija.

Više o autoru